Matthew 10

E Yesus Ta Mon Karo Aposel Ruk Loktiek Hori Orom Alomin

(Mk 3.13-19; Lk 6.12-16)

1Tie ma kolkha langto e Yesus ta vaeng kalngunes ruk loktiek hori orom alomin ngok kim he kaen a serppak ngang ngar, he nang mar kam kerer o kool va kmeharom o yor ngo mamten tgus kun mnam o mia orom.

2O aposel ruk loktiek hori orom alomin ngaro munik endri: endo ktarang orom

  • e Saimon endo ngma mon kat te, e Pita, en kar knopia e Andru;
  • e Yems to e Sebedi khal kar knopia e Yoanes;
3
  • e Pilip kar e Bartalomius;
  • e Tomas kar e Matyu to nam kaelha klol o takis;
  • e Yems to e Alpias khal kar e Tadius;
  • 4 e Saimon, endo mnam a valngan to mkor o Selot, endruk ngma mon mar kat te, o Kananea, kar e Yudas to nkong mIskariot, endo thortgi mang e Yesus kmel ko maktiegom o mia.

    E Yesus Ta Meng Karo Aposel Ruk Loktiek Hori Orom Alomin Kmeha

    (Mk 6.7-13; Lk 9.1-6)

    5Her mar ruk arhe e Yesus ten a serppak ngang ngar to her smia papsim mar he kmeng ngar orom karo rhek ruk endri te, “Mguak ngae ngok kim lIsrael tuk ko ngta vraik petgim E Nut kam vle malhagenmok mang vgum ngaro kerkeknen he gia vle enang o sipsip ruk ngta sosop he gi vrong kaolol ko nop ngaortek ngang ngar kam toot mang ngar. Vanang mguak or kam ngae kun mnam o vrong rhek ngaro mhetor. Va si kun mnam a rengmat tang ko mkor o Samaria kat, va mguak or kam vaik kun mnam kat. 7Mguak ngae va mgua smia polger o rhek ngang ngar te, ‘E Nut ka tavgo ther mi pis he ka vle mo pgegom muk he.’ 8He mguak kaeharom o yor va kta hover o yoror kam kta hop kat va kaeharom o yor ruk o lepra, mar kam kta nho lya kat ko pum E Nut kalo keik va kerer o kool ruk ngat kaim o mia. Kuaro reha ruk ko eharom mar ngang nguk tesgun kam ring ya mang nguk ormar kom lua krum kua serppak ormar kim muk e. Va kmikkiem enang tok, muk kat mguak kaeharom kuaro reha ri tgus ngang o mia kam ring ya mang ngar orom mar tok kat he lua krum kua serppak ormar kim mar kat e. 9Ii, va mguak or kmeha kim o tgoluk akor ngang nguk ko mguak ngae. Mguak ngae va mguak or kmeha kim o krek kun mnam mularo psang to muma kleng mularo vgondik orom mar. 10Va o nharok va si o varkie kat, a kop va a ngaelpas kat. Mu or kmeha kim mar kmikkiem ko kua havae, ekam ko o mia ruk mguer kaeha ngang ngar, mar ngak kaeha vgum muk ormar.

    11Va mguak ngae kpis mnam ani rengmat to, ani maksien to, va mguak ring a rek kteit tang ko karo keknen ngat vua ya, en kam ngatkal mang nguk kam vle ko kim na, ko en tkais kmeha vgum muk. Her endo arhe mguaka vle ko kim kais ko mguak parem a rengmat to endo. 12Mguak pis kun mnam a rek to endo va mguak kaenpaeim a rek kteit. 13Va enangthe a rek kteit nak ngatkal mang nguk enang tok, va mularo rhek ngak kael mit ko kim. Vanang enangthe na lua ngatkal mang nguk va mularo rhek nga lo kais kmel mit ko kim e, ngak kaeknik ko kmuk. 14Vanang enangthe a rengmat i o, a valngan langto nga lua ngatkal ekam muk kam vle ko kmar i o, kam lua ngan vgum muk kat va mguak kaureik he kngetmmie ko vgum ngaro rektor i o, ko va rengmat ka gu kam rpem a mmie ka ngaor to ta vat engnang mularo nharok. Ii, mguak kaeharom tok to le klapsam a rengmat, i o a rek to endo. 15Kua mien ha, mguak kaeharom tok arhe ko kua havaeng nguk te, ner vur kongeik ngang o kermia ruk lSodom va lGomora mnam a kolkha to ngak sir ko pum E Nut kalo keik. Vanang a rengmat to na lua ngatkal mang nguk, ner ho mi ktua kernonho ngang hak.”

    E Yesus Ta Rere Mang O Vnek Ruk Ngara Pagis Kim Karo Aposel

    (Mk 13.9-13; Lk 21.12-17)

    16“Muk ruk mut kaenang o sipsip ruk o sital, mu vokom na, kua meng nguk kun pgegom o mia ruk ngat kaenang o pendol kam polger o rhek mang dok. Mguak ngae he kting kim mar, va mguak sim kut kael ekmuk mang ngar enang o vimol, nang kle kya pum mar kat ge, enang o gennes ruk ngma ya mang nglenar kat.

    17Kmikkiem enang tok, mguak smia ngangreal ngang nguk mang o mia ko ngar kael muk ko maktiegom endruk ngma vongnek kim o rhek, he ngara kirmekon a khap mnam muk kun mnam o Yuda ngartaro rektor ruk kam rere mnam mar 18her vgum dok arhe. He ko tok, mgua hera polger o rhek mang dok ngang ngar. Ii, va ngar kait muk he ka srim muk ko kim o taven va ko kim lRom ngalmialaol vgum dok tok kat, he ko tok, ko muta vle ko kim mar, mguak polger o rhek mang dok ngang ngar va si ngang o vrong rhek akuruk ko tok kat. 19Ii! O mia ngara kapom muk he ka srim muk ko kim mar tok, vanangko mguak or kam vua papat mang oni rhek ruk mguak polgerik mang dok, i o kam ring o rhek kam ri pmar kat. Ko oni rhek ruk mguak polgerik mang dok E Nut ner kle yek kmeng E Nunu A Totur kmen o rhek ruk endruk lsir mnam muk. He mnam ke venloot to endo msim, ner mur kael re ko vgum muk enang tok.

    21Ii! O mia ngar kaeharom tok ngang nguk, ko si o moornopeik mruo, va o motter mruo ge, ngar mur kael kut mar mruo ge ko maktiegom o mia kmim mar kngam mar o yoror. Va o ngnes kat ngar kle klaut mang ngaortek ngaornek kat he kael mar ko maktiegom o mia kmim mar kngam mar o yoror kat. 22He enang tok, o mia kavurgem ngar kaelat muk ekam dok, vanangko erieto mnam muk napa matnge vgum o vnek ruk endruk he kle kor mnam en mang dok ge, kam ngae kais ma kolkha to a kser kim, her en arhe E Nut nera sulgim kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik ngang. 23He ekam tok, enangthe o mia ngak kol a regesal mang nguk kun mnam a rengmat tang va mguak kle kngorpok ngok mnam tang ko yok vat he kpolger o rhek mang dok ko tok. Kua mien ngang nguk te, mut lo kais kam rum o rengmat ruk endruk ko mIsrael vop kam polger o rhek mang dok, nang A Mhel To Nkong Man Ma Volkha to dok ner mrua khenam en mruo ma mmok.

    24Ii, o mia ngara kernonho ngang nguk tok, ekam ko ngara ktar kernonho mang dok gi enang tok kat. Nok pathe muma pat te, mut kais kam gi mrua vavle orom muk, kam gia laut mang dok vor. O-o, nove, ko a pattermia kalngunes ngat lo kais kam gi mrua vavle orom mar he klaut mang nga pattermia e. Va o mia ruk ngam kaeha ngang ngalaip, mar kat ngat lo kais kam gi mrua vavle orom mar he klaut mang ngalaip kat e. Nove. 25Ko a pattermia kalngunes ngaro ngaongtok ngak kaisis mang nga pattermia kam kol vgum karo vnek gi enang o mia ruk ngam kaeha ngang ngalaip ngaro ngaongtok ngak kaisis mang ngalaip tok kat kam kol vgum ktaro vnek. Mare, va kmikkiem enang tok kat, enangthe a valngan kteit msim napa kerkol vgum o mia ko ngapa kermuyang kam mon en te, en e Beelsebup
    A munik to e Beelsebup ta vle te, e Seten ka munik langto kat. Moti akuruk mnam a valngan to mkor o Parisiau ngta kermuyang e Yesus orom a munik to enda. Vokom e Matyu 12.24 kat.
    va ta khenam te, ka valngan kat ngara kerkol vgum mar tok kat.”

    Ngruak Or Kam Gor Kam Havae Mang E Yesus

    (Lk 12.2-9)

    26“Enang tok, mguak or kam gorang endruk ngara kol a regesal mang nguk. Ko tesgun E Nut ta tuvgom karo papat kim o mia, vanang tete ta svil muk kam kle kpolger o rhek mang ngar ma mmok. Ii, tesgun E Nut nma kir mang karo papat ruk endruk, vanangko tete ta svil muk kam kle krere orom o rhek mang ngar ma mmok. 27Tok kat, ko o papat ruk kua havaeng nguk ormar ko gi mor tuk, mguak kle kpolger o rhek ormar ko ma mmok ko kim o mia tgus. Ii, o papat ruk ko enik ngang nguk tuk mguak kle krere orom o rhek mang ngar ko ma gi vle. 28He ekam tok, mguak or kam gorang endruk ngat kais kmel muk kam ngatngae kim mularo gi pkor tuk, nang lo kais kam kering mularo nunu kopekam ko mut yor he. Vanang mguak kle va kgorang E Nut ha, ko her En arhe to tkais kam ngatngae kim mularo pkor va mularo nunu tgus kun mnam a paei to a vleir ko mGehina. 29Mu vokom na, o gi vrong iningol, o mia ngam lo vu kaelongtok mang ngar e. Nove, ko o mia ngat kais kmenkim alomin orom ke gi kre to ke gi tgiang e. Vanangko E Nut nam kle ho ktua nho mang ngar ge. Va tang mnam mar na sia vuut ku mmie he kyor va E Nut ta mnor mang ge. 30Kuo malpgem kat, va si mularo ngairis ko palpgem muk ta vle enang tok kat, ko E Nut ta mnor mang ngar ko ngat is mang te, aner kat he. 31He ekam tok, mu or kam gorang ngar, ko E Nut ta mnor te, mut laut he kir kim o gi vrong iningol tgus.

    32Ii, gi enang tok, ani mhel to tlua gorang ngar, nang kle mrua havae mang en mruo ko kim o mia ngaro kerok te, en ta vle te, ka mhel to dok orom, va A Mhel To Nkong Man Ma Volkha to dok kat ngor mrua havae mang dok tok kat te, kua mhel to en orom ko kim E Titou tkuon ma volkha kalo keik kat. 33Vanang ani mhel to nama klai mang dok ko pum o mia ngaro kerok, va dok kat ngora klai mang a mhel to endo ko kim E Titou tkuon ma volkha kalo keik kat.

    E Yesus Ta Vle Kun Pgegom O Mia Kam Mommen Mar Kmel Mar Alo Valngan Alomin Mang

    (Lk 12.51-53; 14.26-27)

    34Nok pathe muta pat re te, kua pis to mo mmie ta vle mang kmel a mokaum kun pgegom o mia, he mar kam smia vle vor, ngola? O-o, ho mi kut nop hak! Kua pis tlua vle mang kmel a mokaum kun pgegom o mia e. Nove, te ktua vle enang a kom kun pgegom o mia kam mommen mar kmel mar alo valngan alomin mang dok. 35Ii, ko her kaol kpis mo mmie kmeharom gi enang tok kmaottam a propet langto karo rhek ruk tennik ta ktar kpavap mang tok arhe te,

    ‘A ngokol nera sir kim kteit va a vlom nera sir kim knan va a vlom ka vla nera sir kim ka vla mruo kat.
    36He kmikkiem enang tok, a mhel karo imuo ngara vle te, karo valngneik msim ormar arhe.’
    37He ekam tok, enangthe a mhel tang naka svil kmikkiem dok, vanang kle kael kteit, o knan, khal, i o ka kvek ko pum kalo keik ktar mang dok, va en tlo vu eveep kam mokpom kar dok. 38Va enangthe na lua matnge vgum o vnek he mrua slak orom en mruo kam yor mang dok kat, va a mhel to endo tlo vu eveep kmikkiem dok kat e. Ii, ko endo na lua svil kam vle enang a mhel to nam mrua slak orom en mruo kam mrua tolpum ka ho mruo to ngara krong orom o ot he kvat ko engnang kngam a yoror, kmikkiem dok enang tok, va a mhel to endo tlo vu eveep hak kam mokpom kar dok kat e. 39Ko endo nam vu kaelongtok mang ka ngorsang to mo mmie, en ner lua kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik e. Vanang endo nam mrua slak orom ka ngorsang to mo mmie ekam ko tkor mnam en mang dok, va her a mhel to arhe nera kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik.”

    Ani Mhel To Ta Ngatkal Mang E Yesus Kalngunes Ngara Kol A Keik Koknaik

    (Mk 9.41)

    40“Ani mhel to ta ngatkal mang nguk, ther mia ngatkal mang dok tok kat. Va endo ta ngatkal mang dok tok, ther mia ngatkal mang E Nut to ta meng dok kat arhe. 41Va endo nak ngatkal mang a propet tang, gi ekam ko en a mi propet msim va en nera kol a keik enang endo mkor o propet ko ngara kol. Va endo nak ngatkal mang a mhel to nam sim kut kaikkiem E Nut karo pos ekam ko en nam sim kut kaikkiem mar enang tok, va en nera kol a keik kat enang endo mkor a mhel to nam sim kut kaikkiem E Nut karo pos ko nera kol kat. 42Va ani mhel to na gi kaen a ye ke mhe to ta menglol ngang o gi vrong mia ruk ngarlenar ngam lua nho orom mar ko mar kolngunes ruk mar, va kua havaeng nguk lmien te, E Nut ner lo kais kam kikiangae hak mang a mhel to endo ka keik kat e.”

    Copyright information for SUA